za novoorganizovanu Komisiju za jezike u kontaktu na Međunarodnom kongresu slavista
Aktivnosti Komisije treba da se rukovode s dva krovna cilja:
Varijacijsku lingvistiku ne treba smatrati dodatkom tradicionalnijim metodama istraživanja, već joj treba pribjegavati na konzistentan način, kako bi se kvalitativne i kvantitativne metode izučavanja jezika mogle međusobno dopunjavati.
Pristupi varijacijske lingvistike za cilj imaju da učine intuitivna razmatranja („pretpostavke“) pouzdanijim; kvantifikacijske metode koriste se da potvrde (ili opovrgnu) gledišta iz kvalitativnih istraživanja, kao i da pomognu u njihovoj generalizaciji. Navedene metode dobile su na popularnosti u praktično svim oblastima koje su relevantne za kontaktnu lingvistiku; štoviše, sve su više prisutne u visokom obrazovanju na univerzitetima. Relevantne oblasti, prije svih drugih, uključuju:
- sociolingvistiku shvaćenu u okviru tumačenja koje je zastupao Labov,
- geografiju dijalekata i dijalektometriju,
- arealnu lingvistiku (prije svega u odnosu na manje prostore).
- Slovenske varijetete ne treba izučavati u izolaciji, ni u smislu njih samih kao predmeta izučavanja ni u smislu korišćenih metoda (vidi §1). Istraživanja slovenskih varijeteta ne treba da zaostaju za izučavanjima raznovrsnosti drugih jezičkih grupa (npr. germanska, romanska); naprotiv, slavistička lingvistika koja se bavi varijacijama treba da stoji rame uz rame s najnovijim istraživanjima, služeći kao primjer.
Slovenski nestandardni varijeteti (dijalekti, sociolekti, egzogeni i endogeni manjinski jezici itd.) nude širok dijapazon do sada slabo korišćenih prilika koje snabdijevaju važne resurse za istraživanje kontakta jezika, kako između samih slovenskih varijeteta tako i između slovenskih i neslovenskih varijeteta. Uz to, slovenski varijeteti učestvuju u raznovrsnim kontaktnim situacijama, nudeći višestruke teme za istraživanja ne samo u dijatopijskim, već i u dijastratičkim okvirima (kako ih definiše Koseriu). Ovakva empirijska baza daje nam dobre šanse ne samo da dokumentujemo i opišemo različite kontaktne situacije koje dopunjavaju naša saznanja o jezičkom diverzitetu iz sociolingvističke i strukturalističke perspektive, već i da damo značajan doprinos teorijskim pristupima doprinoseći boljem razumijevanju i pojašnjenjima jezičkih promjena.
Kada su u pitanju metode, pristupi varijacijske lingvistike zahtijevaju korpuse i slične vrste baza podataka. Stoga, kreiranje, unapređenje i propagiranje kvalitetno izrađenih korpusa i baza podataka jezičkih varijacija moraju biti prepoznati kao jedan od prioriteta Komisije (uporedi, primjera radi, s mrežom SpoSla: http://parasolcorpus.org/Spoken-Slavic/). Takve resurse treba promovisati prije svega kako bi se obezbijedio pristup održivim i autentičnim lingvističkim podacima podesnim za pouzdanu i kompatibilnu prezentaciju činjeničnog stanja, a koji su uz to dovoljno fleksibilni da odgovore na različita istraživačka pitanja.
Oba gorepomenuta cilja treba da se suprotstave izolaciji istraživanja u slavističkoj lingvistici. Težnja ovim ciljevima ne negira, niti umanjuje, relevantnost kvalitativnih metoda istraživanja kontaktnih stanja (bilo u sociolingvističkom ili dijalektološkom smislu). Međutim, slavističkoj lingvistici potreban je čvrst okvir ne samo da bi zadržala korak s opšteprihvaćenim i primjenjivanim metodama u empirijskim lingvističkim istraživanjima, već i da bi im dala vrijedan doprinos. Osim toga, kvalitativne metode mogu imati korisnu primjenu u rasvjetljavanju globalnih pitanja (na primjer, o ulozi kontakta jezika u jezičkim promjenama, razlozima i procesima konvergencije i divergencije u određenim zonama kontakta i manjim oblastima), te mogu dati vrijedan input za širok opseg varijacijskih tehnika. Takvo uzajamno dopunjavanje moguće je jedino uz konzistentnu podršku kreiranju i korišćenju održivih korpusa i razmjeni širokih i raznovrsnih skupova podataka. Otvoreni pristup koji koristi licence Creative Commons, kojima se podstiče maksimalna otvorenost, poslužio bi kao logički okvir za razmjenu podataka. Vodič za licence Creative Commons dostupan je ovđe:
https://creativecommons.org/licenses/; https://en.wikipedia.org/wiki/Creative_Commons_license.
Shodno tome, Komisija treba da bude sastavljena od istraživača koji su spremni i sposobni da dopunjavaju jedni druge kako bi se garantovala adekvatna pokrivenost uz ispunjenost sljedećih kriterijuma:
- pokrivenost varijacijskih i kvalitativnih („tradicionalnih“) metoda;
- optimalna raznovrsnost savremeno i istorijski potvrđenih slučajeva kontakta jezika koji uključuju slovenske varijetete (kako unutar slovenskih kontakata tako i kontakata slovenskih i neslovenskih varijeteta);
- stručna znanja u kreiranju, unapređenju i korišćenju korpusa (prije svega govornih i nestandardnih), baza podataka i repozitorijuma koji garantuju održivost razmjene i pristupa podacima, kao i obezbjeđivanje alata za pretraživanje korpusa.
Bjorn Vimer, Univerzitet Johan Gutenberg, Institut za slavistiku, turkologiju i śevernoevropske i baltičke studije (Departman za slavistiku) – wiemerb@uni-mainz.de
Majnc, 27. decembra 2017. godine